Inspirativan Život

Često se meditacija i mindfulness koriste kao sinonim, ali to nije isto. Mindfulness je tehnika usmjeravanja mentalnog sklopa na sadašnju, trenutnu situaciju.

Ona se koristi za oslobađanje stresa u sadašnjem trenutku. Većina vođenih meditacija su zapravo mindfulness, a ne meditacija.

Mindfulnessom prakticiramo dovođenje svjesnosti u sadašnji trenutak. 

 

ŠTO JE MINDFULNESS?​

Mindfulness je sposobnost da u potpunosti budete prisutni u trenutku. Prednosti su brojne - od smanjenog stresa i tuge do povećanog stupnja usredotočenosti i sreće. Ali što je točno mindfulness i kako ga možete prepoznati i iskoristiti njegove brojne prednosti? Praksa meditacije mindfulnessa jedan je od načina da zaista doživite sadašnji trenutak i tu svijest integrirate u svoj svakodnevni život.

​

DEFINIRANJE MINDFULNESSA​

Mindfulness je kvaliteta prisutnosti i potpunog sudjelovanja u onome što radimo u ovom trenutku - bez ometanja ili prosuđivanja, svjesnih svojih misli i osjećaja bez da se za njih uhvatimo.  Mindfulness treniramo u ovoj trenutačnoj svjesnosti pomoću meditacije, omogućavajući tako da izgradimo vještinu pažljivosti kako bismo je mogli primijeniti u svakodnevnom životu. Podučavamo da um bude prisutan, mi učimo sebe da živimo pametnije - u sadašnjosti, uzimajući dah, ne obazirući se na reaktivne misli i osjećaje - što je posebno korisno ako se suočimo sa izazovnim okolnostima ili teškim situacijama.

 

RAZLIKA IZMEĐU MINDFULNESSA I MEDITACIJE​

Mnogi smatraju Mindfulness kao privremeno stanje uma prisutno tijekom meditacije, a zatim nestaje ostatak dana. 

No, to nije točno. Mindfulness je način života u kojem možemo - kad se sjetimo -  biti u stanju da se povučemo i budemo u sadašnjem trenutku u bilo kojoj situaciji. Mindfulness ne uklanja stres ili druge poteškoće; umjesto toga, postajući svjesni neugodnih misli i emocija koje nastaju zbog izazovnih situacija, imamo više izbora kako se nositi s njima u  sadašnjem trenutku - i bolju šansu da mirno i suosjećajno reagiramo kada se suočimo sa stresom ili izazovima.

Naravno, prakticiranje Mindfulnessa ne znači da se nikada ne ljutimo, već nam omogućava da budemo  svjesniji kako želimo odgovoriti, bilo da je to mirno i empatično ili možda, povremeno s odmjerenim bijesom.

Meditacija je temelj za vježbanje Mindfulnessa. U početku meditiramo kako bismo se upoznali ovdje i sada kroz ograničeno vrijeme. S vremenom, međutim, redovito prakticiranje Mindfulnessa pomaže nam razviti sposobnost da budemo prisutni tijekom dana, svaki dan.

​

KAKO MINDFULNESS DJELUJE​

Meditativna pažnja ne mijenja samo naše mišljenje i perspektivu, već zapravo može promijeniti oblik našeg mozga. Generalizirane studije za meditaciju otkrile su da 8 tjedana Mindfulnessa također mijenja naš mozak, usmjeravajući ga prema pozitivnijim mislima i osjećajima.

Za početak, meditacija nam omogućava prelazak s visokofrekventnih moždanih valova na nižu frekvenciju, koja aktivira (i što je još važnije, deaktivira) određena područja mozga. Na primjer, može smanjiti neurološke veze s medialnim prefrontalnim korteksom ili "ja centrom", umanjujući osobine poput straha, stresa i anksioznosti. S druge strane, meditacija također može izgraditi nove putove do dijelova mozga koji su odgovorni za osobine poput fokusiranja i odlučivanja.

Isto tako Mindfulness može zapravo promijeniti i oblik mozga, proces poznat kao neuroplastičnost. Istraživanja pokazuju da se siva tvar - područje mozga odgovorno za emocionalnu regulaciju, planiranje i rješavanje problema - kao i debljina kortikala - odgovorno za učenje i pamćenje - oboje povećavaju redovitom praksom meditacije. Alternativno, amigdala koja regulira kako osjećamo stres, strah i anksioznost, se smanjuje.

 

PREDNOSTI MINDFULNESSA​

Ljudi koji ga uključuju u svoj život često primjećuju povećanu razinu sreće, strpljenja, prihvaćanja i samilosti, kao i niže razine stresa, frustracije i tuge. 

​​

Ovo je osam najpopularnijih tehnika Mindfulnessa:

1. Usmjerena pažnja

Kao najčešći oblik meditacije, ova tehnika koristi dah za usidravanje uma i održavanje svijesti.

Usredotočite pažnju na dah - konkretno na uspon i pad grudnog koša - i vraćajte se dahu svaki put kad vas nešto ometa ili primijetite da um luta.

2. Skeniranje tijela

Ova tehnika koja koristi meditaciju za povezivanje s tijelom uključuje skeniranje tijela od glave do pete i svjesnost bilo kakvih nelagoda, senzacija ili bolova (koji bi mogli biti pokazatelji stresa i tjeskobe).

3. Primjećivanje

Ovo je tehnika svjesnosti u kojoj "bilježite" određenu misao ili osjećaj ako osjetite ometanje tijekom meditacije. Praksa primjećivanja pomaže stvoriti prostor i naučiti više o našim navikama, tendencijama i kondiciji.

4. Voljeti ljubaznost

Umjesto da se fokusiramo na dah, ova tehnika uključuje fokusiranje na sliku različitih ljudi: ljude koje poznajemo, ljude koje ne poznajemo; ljude koje volimo, ljude koje ne volimo. Dobro i dobronamjerno usmjeravamo prvo prema sebi, a zatim  taj efekt prenosimo i na druge, što nam pomaže da se oslobodimo nesretnih osjećaja koje možda doživljavamo.

5. Povećano suosjećanje

Slično kao i meditacija za voljeti ljubaznost i ova uključuje fokusiranje na osobu koju poznajete ili volite i obraćanje pažnje na osjete koji proizlaze iz srca. Ime mu je prikladno jer se smatra da bi moglo biti korisno u otvaranju srca i uma za dobrobit drugih ljudi, što zauzvrat potiče osjećaj sreće u našem vlastitom umu.

6. Vizualizacija

Ova tehnika koristi vizualizaciju, fokusiranje na osobu ili nešto apstraktnije, zadržavanje pozornosti. Ideja je da poznata slika pomogne u stvaranju i održavanju opuštenog fokusa.

7. Odmorna svijest

Ova tehnika uključuje fokusiranje na dah ili vizualizaciju, a to omogućava opuštanje uma; misli mogu ući, ali umjesto da vas odvrate i odvedu od sadašnjeg trenutka, jednostavno odlaze.

8. Razmišljanje

Za ovu tehniku ​​postavite sebi pitanje, na primjer, "Na čemu ste najviše zahvalni?" Budite svjesni osjećaja, a ne misli koji nastaju kada se usredotočite na pitanje. 

 

SVAKODNEVNO VJEŽBANJE MINDFULNESSA​

Koju god tehniku ​​odabrali, iskusiti trenutke Mindfulnessa tijekom meditacije odličan je prvi korak.

Nakon meditacije, dok će vaš um tijekom dana vjerojatno doživljavati distrakcije, što više budete  fokusirani i razvijali svoju mentalnu praksu, to ćete više biti u stanju uhvatiti sebe kada ste rastreseni i vratiti fokus u sadašnji trenutak.

To je smisao vježbanja Mindfulnessa - kako biste bili što fokusiraniji i manje ometani tokom dana.

​

Kada završite treniranje Mindfulnessa pokušajte prepoznati kako se osjeća vaš um, a zatim stvorite namjeru da taj osjećaj prenesete u ostatak svog dana.

 

Nekima je korisno stvoriti jasnu ideju o tome što će raditi sljedeće - možda se istuširati ili popiti šalicu kave - i sljedeći zadatak obavljati s istom razinom svjesnosti koju su imali tijekom meditacije.

Nije važno što radite nakon meditacije dok god tijekom dana tražite prilike za prepoznavanje prostora i pažljivosti koji ste iskusili tijekom svoje prakse.

 

ONLINE radionica

Raspored radionica bit će objavljen u jesen 2023. godine 

​

Isprobajte i naučite dvije moćne tehnike za opuštanje i otpuštanje stresa​

Napravite poboljšanje u svim sferama svog života gdje znate i osjećate da nešto nedostaje ili treba promijeniti​

Mentalno zdravlje • Fizičko zdravlje • Emocionalno zdravlje • Duhovno zdravlje​

​

Ako želite nešto promijeniti onda morate u to usmjeriti svoju energiju.

Oslobodite se stresa • Razbistrite um

•Uzemljite se • Budite u sadašnjem trenutku (u vremenu stvaranja)

• Smirite emocije i napravite odmak od njih (budite promatrač)

• Odgovarajte na situaciju umjesto da reagirate na nju

​

Donacija za radionicu je 40 € / 301,38 kn

​

​

                  Mindfulness Osnovna razina                          Mindfulness Viša razina

​

​

​

​